KRALJEVICA

Područje današnjega grada u srednjem je vijeku pripadalo Vinodolskoj župi, odnosno od 1225. Frankopanima. Naselje se počinje razvijati u 15. st., kada se prvi put spominje u spisima riječkih bilježnika pod nazivom Portumre (1443.), odnosno Portus regius (Kraljevska luka), a 1605. zabilježena je i pod hrvatskim nazivom kao porto di Kraljevica del Vinodol. Zrinski su u njoj podignuli svoje dvorce: Stari i Novi grad. Dvorac Zrinskih, izgrađen u prvoj polovici 17. stoljeća, nalazi se u središtu grada i unatoč mnogim dogradnjama zadržao je obilježja ranobaroknoga zdanja. Uz pročelje dvorca nalazi se crkva sv. Nikole, prvobitno magazin za sol. Sredinom 17. stoljeća Petar Zrinski započeo je gradnju novoga utvrđenog dvorca - Novoga grada (naziva se i dvorac Frankopan), koji se, nakon dovršetka 1653., u ispravama Zrinskih spominje kao Nova Kraljevica. Dvorac je pravokutnog oblika, utvrđen kulama smještenim na uglovima zdanja i četverokutnim unutrašnjim dvorištem sa "šternom" u središtu na kojoj je uklesan zajednički grb obitelji Zrinski i Frankopan. Dvorac se izvorno sastojao od suterena, prizemlja i prvoga kata, dok su kasniji vlasnici, isusovci, u 19. stoljeću nadogradili drugi kat. U doba Zrinskih dvorac je bio izrazito luksuzno opremljen. Prostorije su imale podove, dovratnike i okvire kamina izvedene u crnom i bijelom mramoru, zidove prekrivene kožnim oslikanim tapetama s pozlatom te mnoštvo slika i skulptura. Jedan je dio kožne tapete iz Novog Dvorca sačuvan i nalazi se u Zbirci Franjevačkog samostana na Košljunu. Pogubljenjem Petra Zrinskog i konfiskacijom njegove imovine Kraljevica dolazi pod upravu Austrijske dvorske komore. Najveći razvoj Kraljevice bilježi se u doba Karla VI. Habsburškoga, koji je 1729. dao izgraditi brodogradilište i luku. Danas se u dvorcu Nova Kraljevica nalazi Posjetiteljski centar "Putovima Frankopana".