Frankopanski gradovi i građevine na području
Primorsko-goranske županije u knjigama domaćih autora
Povijesne knjige objavljene potkraj 19. i početkom 20. stoljeća sadrže ilustracije i opisuju stare hrvatske gradove među kojima je velik broj bio u posjedu obitelji Frankopan. Neki od najistaknutijih autora su: Radoslav Lopašić, Emil Laszowski, Vjekoslav Klaić, Dragutin Hirc, Tade Smičiklas, Franjo Rački, Ivan Kukuljević Sakcinski i drugi.
Izdanje Posljednji Zrinski i Frankopani, tiskano u nakladi Matice hrvatske 1907. u Zagrebu, sadrži tekstove hrvatskih povjesničara starije generacije (V. Klaić, F. Šišić, R. Horvat, V. Deželić), koji su pisali o tragičnoj sudbini hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. Pisana je kao zbornik s osnovnom temom smaknuća, ali donosi i tekstove koji se bave poviješću obitelji iz drugih aspekata, pa tako i ilustracije frankopanskih građevina (dvorište Novoga grada u Kraljevici, str. 70; Bosiljevo, str. 84., 87.).
Jedno od najpoznatijih izdanja u kojem su opisani stari gradovi i burgovi napisao je Emil Laszowski. Knjiga Hrvatske povjestne gradjevine, objavljena u vlastitoj nakladi u Zagrebu 1902., donosi opis gradova, kula, samostana, crkava i drugih povjesnih gradjevina domovine Hrvata, ilustriranih sa 112 slika. Ilustracije u knjizi prikupljene su iz starijih izdanja stranih autora i putopisaca, a Laszowski se koristi i grafikama, crtežima i slikama iz ranoga novog vijeka koje su tada bile pohranjene u Kr. arhivu, Kr. knjižnici i Arheološkom muzeju u Zagrebu. Uz starije ilustracije autor donosi i aktualne fotografije gradova i građevina koje opisuje. Dio frankopanskih građevina već je u njegovo vrijeme zapušten i u ruševnu stanju. S područja Primorsko-goranske županije donosi opise i slike Trsata, Crikveničkoga kaštela, Hreljina, Kraljevice, Novog Vinodolskog.
Isti autor napisao je knjigu Gorki kotar i Vinodol, koja je prvi put tiskana u Zagrebu u izdanju Matice hrvatske 1921., a doživjela je reizdanja. Knjiga je ilustrirana suvremenim fotografijama te starijim crtežima i tlocrtima gradova (M. Sabljaka iz sredine 19. stoljeća, Martina Stiera iz 16. stoljeća).
Vrijedno izdanje u kojem su među ostalim ilustrirani frankopanski gradovi svakako je i Hrvatsko primorje – Slike, opisi i putopisi Dragutina Hirca. On je živeći i radeći kao učitelj u Bakru od 1876. desetak sljedećih godina proučavao i opisivao Primorje te je prikupivši materijal dao njegov sveobuhvatan opis. Knjiga je publicirana 1891. u nakladi Knjižare Lav. Hartman (Kugli i Deutsch), a ilustrirana je slikama Vaclava Anderlea. Među ilustracijama su Trsat (str. 61, 68, 69), Grobnik (str. 75), Hreljin (str. 143) Bakar (str. 133, 141, 144, 145, 153, 157), Omišalj (str. 148), Kraljevica (str. 176, 177, 184, 185), Crikvenica (str. 193), Novi Vinodolski (str. 205) i Bribir (str. 229, 241).
Zanimanje za temu među istraživačima, ali i čitateljima ne jenjava te se kontinuirano istražuje, zaštićuje i interpretira cjelokupna frankopanska baština.
