CRIKVENICA

Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se knez Nikola IV. Frankopan, koji je 14. kolovoza 1412. potpisao darovnicu u svojem gradu Modrušu kojom je dozvolio gradnju utvrđenog samostana redovnicima sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu „crikvu“ svete Marije – od čega je izveden naziv Crikvenica. Prvi pavlini u Crikvenicu su došli iz samostana sv. Nikole na Gvozdu kod Modruša. U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskoga kaštela Grižane, a staro naselje nalazilo se na obližnjem brdu Kotor. Nakon što je kotorska crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja 1776. izgorjela u požaru, kotorski se župnik seli u crikvenički samostan, a s njim dolazi i mnogobrojno novo stanovništvo. Nakon ukinuća pavlinskoga reda 1786. samostan je u posjedu financijskog erara i općine, potom je bio bolnica i dječje odmaralište, a danas je hotel „Kaštel“.